Online susret članica UPŽ Srbije na temu Kvartalne analize ekonomskih kretanja

Online susret članica UPŽ Srbije na temu Kvartalne analize ekonomskih kretanja

Umesto uobičajene radne večere na kojoj članica UPŽ Srbije Radojka Nikolić, urednica časopisa „Ekonometar“ i „Magazin Biznis“ ostalim članicama predstavlja najnovija ekonomska kretanja i predviđanja za naredni period, Kvartalne analize ekonomskih kretanja,  poslednje u ovoj godini, održane su online, na Zoom platformi. Veliki broj članica Udruženja prisustvovao je ovom sastanku, zainteresovane zbog situacije izazvane kovid pandemijom koja je stvorila velike ekonomske turbulencije, podstakla mnoge nedoumice i pogodila dosta privrednih grana.

Pa ipak, ova prezentacija ukazala je da prognoze nisu sasvim „crne“. Kada se u globalu pogledaju statistike i predviđanja stručnjaka, sledeća godina bi trebalo da bude bolja od ove, a najviše optimizma za ove projekcije i procene podstakla je pojava vakcine protiv virusa Covid-19. Opšte je poznato da kriza nije pogodila sve grane podjednako. Takođe najrazvijenije zemlje pogodila je više, a naročito delatnosti poput turizma, avio saobraćaja, prevoza i svega onoga što je vezano za kretanje ljudi. Kod nas će procenat rasta biti ostvaren zahvaljujući velikim investicijama u infrastrukturne i kapitalne objekte od strane države i povećanoj ličnoj i javnoj potrošnji. Doći će do povećanja plata i penzija, a sa njihovim rastom povećava se i potrošnja, dok rast kapitalnih investicija podstiče i rast drugih grana, što je osnova iz koje se očekuje rast za sledeću godinu.  

U prethodnom periodu kod nas je zabeležen pad u rudarstvu i u proizvodnji električne energije, ali i rast u prerađivačkoj industriji, najviše u proizvodnji delova za strane kompanije, za njihovu dalju proizvodnju. Rast za 10 meseci ove godine u odnosu na isti period prethodne godine imale su: duvanska industrija, nešto malo naftna industrija, hemijska, farmaceutska i prehrambena industrija, kao i proizvodnja nameštaja. Ono što se interesantno, a dogodilo se u oktobru ove godine je da su građevinske dozvole prosto „eksplodirale“, izdato je 21% više građevinskih dozvola nego prethodne godine u istom periodu.  

Kada se uzmu u obzir prognoze Svetske banke, Evropske komisije, MMF-a i našeg fiskalnog saveta, kod nas sledeće godine treba računati na rast BDP-a od preko 4%.  

Kamatne stope ostaju na istorijski niskom nivou, gotovo da će biti na nuli u većini zemalja, zato što se kroz niske kamate pokušava podsticanje privrednog rasta, koji je prilično ugrožen pandemijom.  Globalna ekonomija bi trebalo da se u drugoj polovini 2021 oporavi značajno, tako što bi se prvo SAD vratile na nivo BDP pre pandemije, posle toga Evropa nešto malo sporije – očekuje se da tek sredinom 2022. dostigne nivo koji je imala 2019. Jasno je da će javni dug morati da se povećava u narednih godinu ili dve. I mi se i dalje zadužujemo na talasu stvaranja javnih dugova koje imaju i druge države. Ono što je takođe izvesno je da će države morati da povećavaju poreze i dažbine za vraćanje tih dugova, ali to se očekuje tek posle 2022. godine, pošto se ekonomije  oporave u potpunosti.