office@poslovnezene.org.rs
+381 11 6776 801

Uslovi za biznis daleko od EU

U borbi za opstanak, profesionalni moral na svim poljima značajno je pao, kaže poreski ekspert Biljana Trifunović.

Poslovno okruženje u regionu daleko je od idealnog, porezi su visoki i ne mogu se prihvatiti političke izjave da su idealno niski u poređenju sa EU, ocijenila je suvlasnica i direktorica beogradske agencije za poresko savjetovanje IFA Biljana Trifunović. Ona je dodala da porezi u regionu jesu niži u odnosu na EU i druge zemlje, ali zato je sve drugo izuzetno skupo.

Biljana Trifunović

„Novac – bankarske kamate u regionu su tri do pet puta veće od kamata u EU. Parafiskalni nameti su daleko veći od samih poreza, u Srbiji pored poreza postoji tačno 401 taksa po raznoraznim osnovama. Vjerujem da velika većina privrednika i ne zna da ima obavezu da po nekom osnovu treba državi da plati neku taksu, to je definitivno poražavajuće“, rekla je Trifunović „Vijestima“.

Prema njenim riječima, nepredvidivost poslovnog ambijenta i spora admininstracija su najveća prepreka za dolazak stranih investitora u zemlje regiona koji je već četvrt vijeka u previranju.

Previranje je počelo, kako je objasnila, kada je Zakonom o privrednim društvima dozvoljena registracija privatnih preduzeća, a veliki broj privrednika nespreman je ušao u biznis, a zatim je brzo počeo raspad Jugoslavije.

„Jedan procenat privrednika se snašao u sveopštem previranju, što je rezultiralo da u cijelom regionu postoje kao svetionici po nekoliko veoma uspješnih kompanija. One druge firme, koje se i ne mogu baš pohvaliti dobrim rezultatima, na nijh je uticao niz otežavajućih okolnosti. Region je i dalje vrlo nestabilan, a u posljednje vrijeme sveopšta politička nestabilnost zaustavlja donošenej bitnih odluka za investicije svuda, pa i u regionu“, kazala je Trifunović.

U Crnoj Gori je niži porez na dobit nego u Srbiji. Međutim, u Srbiji se jedan dio (oko 100 eura) ne oporezuje, ali sve drugo, prema riječima Trifunović, je isto kao i u Crnoj Gori, u osnovicu za obračun zarade uključuje se naknada za regres i topli obrok.

„Sve u svemu, neto plata je opterećena sa 65 odsto poreza i doprinosa, što nije ni malo stimulativno za poslodavce“, smatra Trifunović.

Kako je kazala, propisi u državama regiona se mijenjaju svaki čas, nešto voljom država, a dobrim dijelom su one uslovljene od EU.

„Loše je što se svi propisi odnose podjednako kako na velika preduzeća, tako i na mala i mikro, kao i na preduzetnike“, rekla je Trifunović.

Na pitanje da li se države regiona dovoljno bore protiv sive ekonomije ili je djelimično tolerišu kako bi ljudi bez posla našli neki izvor zarade, ona je odgovorila da postoje različite nijanse sive boje.

„Jedni se bave sivom ekonomijom, jer im se može, a drugi da bi preživjeli. Prije svega mislim na veliki broj radnji koje rade, a nijesu registrovane, pa tako ne plaćaju nikakve poreze i doprinose, što ih stavlja u poziciju da svoje proizvode i usluge nude po nižim cijenama od legalnih firmi.
Takođe, nijesu samo poslodavci krivi što imaju neprijavljene radnike, dešava se da radnik sam traži da ima veću platu, a da ne bude prijavljen“, objasnila je Trifunović.

Odgovorni ljudi, kako smatra, bez obzira na visoke doprinose, ne bi trebalo na takav način da posluju.

„Zalažem se da je bolje isplatiti i nižu platu ali da je radnik regularno prijavljen. Znam da mnogi ne misle tako, ali to je njihovo. U borbi za opstankom, profesionalni moral na svim poljima značajno je pao i nelojalna konkurencija je prisutna svuda i između poslodavca i radnika što u svakom slučaju nije dobro za narod uopšte. To ne vodi u progres i napredak“, poručila je Trifunović.

Odgovarajući na pitanje da li države regiona u svojim admininstracijama imaju dovoljno stručnih ljudi za poresku politiku i da naprave kvalitetne zakone, ona je kazala da je veći problem u „prevodiocima“.

„Odavno se kod nas ne pišu zakoni već se prevode, prevode ih loši prevodioci pa iz tog razloga imamo zakone kakve imamo. Još je gore što je veliki broj zakona međusobno u koliziji, pa ono što je ispravno po jednom zakonu, greška je po drugom. Što se tiče konsultacija sa privrednicima oko donošenja novih propisa, to je za sada daleka budućnost. Pokušavamo kao privrednici i stručnjaci preko udruženja da damo određene sugestije i predloge, za sada to je samo don kihotovski pokušaj. Po prirodi sam nepopravljivi optimista, pa se nadam da će doći i takva vremena i da ću ih ja doživjeti“, kazala je Trifunović.

U regionu, kako je navela, nema velikih kompanija sa domaćim kapitalom. Sve velike firme uglavnom su strane.

„Oni dovode svoj rukovodeći kadar i imaju dosta problema oko uvođenja i implementacije svojih standarda i tehnologija poslovanja sa mentalitetom naših radnika. Pomuče se oni da nauče naše ljude da razmišljaju i rade na njihov način, od jutra do sjutra, ali dobra plata i prijatan prostor za rad dovoljan su stimulans da se ljudi brzo priviknu na nove uslove. Poseban problem predstavlja stranim kompanijama da usaglase svoje interne pravilnike poslovanja sa lokalnim zakonodavstvom“, rekla je Trifunović.

Ona smatra da je uvođenje preduzetništva kao nastavnog predmeta u školama odlična ideja, što je najavila crnogorska Vlada.

„I u Srbiji se radi na tome. Prvi korak je da se prevaziđe uvjerenje da je jedino „državni posao“ pravi posao. Definitivno, djeca od vrtića treba da budu usmjerena ka preduzetništvu i radu. Ne zanči da će svi biti uspješni preduzetnici, ali na taj način biće bolji i preduzimljiviji radnici. Na primjer, u Holandiji djeca uče da trguju, da prodaju svoje igračke i druge stvari koje im ne trebaju, uče da raspolažu džeparcem i cijene rad i novac“, navela je Trifunović.

U SAD je, kako je dodala, nemoguće dobiti bespovratna sredstva (postoji značajan fond za te namjene) ukoliko potencijalni preduzetnik ne prođe kao volonter bar šest mjeseci sve faze u radu neke preduzetničke radnje uz ozbiljan nadzor mentora.

Izvor: Vijesti
Autor: Ana Komatina

Nije problem zaposliti familiju kako bi oni znali da rade
Trifunović kaže da partijski drugovi i familija preovladavaju među zaposlenima u državnim aparatima u cijelom regionu.
„To je jasno. Nije to toliki problem, kada bi zaposleni shvatili, dobro je zaposlila me je partija ili stric, i da zasuku rukave i da se radom, učenjem i odgovornošću zahvale i opravdaju povjerenje. Tužno je što se uglavnom vladaju da su došli u goste a ne na posao. Svuda u svijetu normalno je da radnika zaposlite na osnovu preporuke, to mu je pored obrazovanja ulaznica, ali ni slučajno neće ostati na tom radnom mjestu ako ne odgovori zadacima“, rekla je Trifunović.
Izborna godina finansijska katastrofa za male zemlje, koštaju koliko i šteta od poplava
Trifunović je poručila da su izbori za male zemlje regiona finansijska katastrofa i to je izgubljena jedna godina rada i života.
„Sa početkom predizborne kampanje sve privredne aktivnsoti prestaju, a grčevita borba nastaje ko će gdje i kako da se ustoliči. Kod nas su smanjene plate u javnom sektoru, ali i penzije, tako da bar nemamo taj problem. Nedavno je iznjet podatak, da Srbiju izborna kampanja košta isto kolika je bila šteta od prošlogodišnjih poplava, a nije bila mala.
Šta reći poslije ovoga, nego da su izbori za naše male zemlje finansijska katastrofa“, rekla je Trifunović, odgovarajući na pitanje kako gleda na povećanje zarada zaposlenima u javnom sektoru, predviđeno zakonima o budžetu, za svaku izbornu godinu.